Hrana iz organskog uzgoja skuplja je od one iz konvencionalne proizvodnje, ne izgleda bog zna kako, a često nije ni lako dostupna. Zašto bismo se onda uopće njome gnjavili?
Jednostavno – zbog zdravlja. Evo šest dodatnih razloga za kupnju organske hrane koje je nabrojala Kat James u knjizi Istina o ljepoti.
1) Nema pesticida
Jedete li meso i mliječne proizvode, a možete si priuštiti samo nekoliko organski proizvedenih namirnica, odlučite se za meso i mliječne proizvode.
Prema podacima američke Agencije za zaštitu okoliša, najveći dio ostataka pesticida nalazi se u mesu i u mliječnim proizvodima.
Ostaci kemikalija i pesticida iz trave ili žitne krme u velikoj se mjeri pohranjuju u životinjskoj masnoći.
Određeni pesticidi koje konzumiramo s konvencionalno proizvedenim namirnicama, poput životinjskih proizvoda, voća i povrća, mogu se nakupljati u ljudskom tijelu, oponašajući hormone i narušavajući imunološki sustav.
Neki toksikolozi vjeruju da masno tkivo nakupljamo kako bismo takve toksine držali podalje od svojih vitalnih organa.
2) Nema hormona rasta
Problemi s mesom i mliječnim proizvodima nisu pogreška prirode, već ih je stvorio čovjek.
Rekombinantan goveđi hormon rasta (rBGH), genetički modificirana tvar, u SAD-u je konvencionalno ubrizgavan kravama otkako je odobren 1993. godine, iako su se tom odobrenju protivili Institut za potrošačku politiku Udruge potrošača, kao i nebrojene potrošačke i ekološke udruge.
IGF-1, najvažniji hormon rasta povezan s rakom dojke i prostate, mogao bi u većoj mjeri biti prisutan u mesu i mliječnim proizvodima tretiranim hormonima. Uz nepoznate rizike za ljude, rBGH ima poznate posljedice na krave i na hranu koju jedemo.
Budući da je mastitis (infekcija vimena) jedna od uobičajenih nuspojava rBGH-a, u konvencionalnoj proizvodnji mlijeka koriste se i dodatni antibiotici.
Zbog tih infekcija, antibiotici i gnojne infekcije, u pravilu, ulaze u mlijeko. Viša cijena, koju teško izdvajamo za organsko mlijeko, ne doima se nerazborito.
3) Nema antibiotika
Časopis Consumer Reports početkom devedesetih godina ispitao je uzorke mlijeka i pronašao pedeset i dva različita antibiotika koji se uobičajeno koriste za liječenje mastitisa u krava.
Udruga zabrinutih znanstvenika, neprofitna skupina iz Washingtona, procijenila je da se u SAD-u više antibiotika koristi za tretiranje zdravih životinja nego za liječenje bolesnih ljudi.
Antibiotici se u proizvodnji mesa naširoko koriste i kao sredstva za poticanje rasta te – prema mišljenju mnogih poljoprivrednika – kao zamjena za održavanje higijenskih uvjeta i temeljite preglede.
Takva praksa zabrinjava znanstvenike jer pretjerana uporaba antibiotika može potaknuti razvoj sojeva bakterija otpornih na lijekove.
4) Nema iradijacije
Hrana se podvrgava iradijaciji radi uništavanja mikroorganizama i zaustavljanja procesa dozrijevanja.
Dokazano je da iradijacija:
• smanjuje količinu hranjivih tvari u hrani
• zaustavlja enzimsku aktivnost u hrani koja je tijelu potrebna
• stvara toksične nusproizvode, kao što su benzen i formaldehid
• potiče kemikalije kojima je hrana tretirana na stvaranje posve novih, nepoznatih kemijskih tvari zvanih jedinstveni radiolitički spojevi (URP), čije djelovanje nije poznato
5) Nema sadržaja kanalizacije
Umjesto komposta koji se koristi u organskoj poljoprivredi, konvencionalna se hrana u SAD-u može uzgajati u nusproizvodu postrojenja za pročišćavanje kanalizacije, koji je nalik blatu.
Budući da se smatra opasnim, vlada je početkom devedesetih godina zabranila njegovo ispuštanje u oceane. Uz očitu odvratnost te metode, problem je u tome što industrijske i kućanske otpadne tvari i kemikalije preživljavaju proces pročišćavanja.
Američka Agencija za zaštitu okoliša je 1990. godine ustvrdila da sadržaj kanalizacije "može obuhvaćati hlapive tvari, organske krute tvari, hranjive tvari, patogene organizme koji izazivaju bolesti, teške metale, anorganske ione i toksične organske kemikalije iz industrijskog otpada, kućanskih kemikalija i pesticida".
6) Nema genetički modificiranih organizama
Za razliku od stanovnika većine drugih zemalja, velika većina Amerikanaca nije svjesna da većina hrane koju jedu sadrži genetički modificirane organizme.
Nisu svjesni ni mogućih utjecaja tih modifikacija na njihovo zdravlje ili na zdravlje planeta, uglavnom zbog toga što se te informacije ne iznose pred širu javnost.
Američka Udruga potrošača organske hrane objavila je da terenska i laboratorijska ispitivanja pokazuju sljedeće:
• genetički modificirani organizmi prisilili su poljoprivrednike na korištenje dva do pet puta veće količine herbicida od one koju koriste kad upotrebljavaju konvencionalno sjeme
• genetički modificirani organizmi stvorili su gene otporne na antibiotike; ti se geni nalaze u svim genetički modificiranim organizmima
Istraživači sa Sveučilišta Newcastle-upon-Tynea proveli su istraživanje kojim su dokazali da genetički modificirani organizmi mogu prenijeti DNK u bakterije probavnog sustava, što povećava vjerojatnost da će životinje i ljudi, koji konzumiraju genetički modificirane organizme, inkubirati sve virulentnije patogene organizme otporne na antibiotike.
Tvorci genetički modificiranih organizama poricali su tu mogućnost sve do objavljivanja rezultata toga novijeg istraživanja.
• ustanovljeno je da su genetički modificirani organizmi u Kanadi iznjedrili pojavu superkorova otpornog na herbicide
• genetički modificirani organizmi poremetili su osjetljive ekološke ravnoteže pa nekoć beznačajne štetočine postaju velik problem
Istraživači sa Sveučilišta Cornell 1999. godine ustanovili su da je pelud genetički modificiranog kukuruza bila otrovna za monarh leptire, dok je, u sklopu jednoga britanskog istraživanja, u štakora hranjenih genetički modificiranim krumpirom opaženo oštećenje vitalnih organa te narušavanje imunološkog sustava.
