Zemljani Zemljani
Zasadimo prvo ljubav
 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Rogač

 
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Južno
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 11. 09. 2007.
Postovi: 11165
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 28.9.2007. pet. 22:46    Naslov: Rogač Citiraj i odgovori



Stablo rogača potječe iz sredozemnih zemalja, dakle i iz naših krajeva.
Njegovo sjeme raste u širokoj i dugačkoj ljusci - mahuni, tako da stablo rogača zapravo pripada porodici mahunarki.
Najvjerojatnije je upravo rogač bila hrana iz biblijskih vremena, za koju se smatra da se njome hranio Ivan Krstitelj. Zato se i plod rogača naziva "Kruhom Svetog Ivana".
U stara vremena su sjemenke rogača bile tako dragocjene da su se upotrebljavale u trgovini umjesto novca. Odatle i potječe ime "karat" za označavanje zlata. Naime, grčki se zrno rogača nazivalo keration.

Mahuna rogača ima poseban sastav, karakteristično je da su ugljikohidrati uglavnom u obliku fruktoze, dok su složeni ugljikohidrati zastupljeni u veoma malom postotku, i to kao pektin i lignin.
Pektin osigurava postepeno otpuštanje fruktoze u krv, a djeluje i umirujuće na želučanu i crijevnu sluznicu. Zato se rogač koristi za ublažavanje mučnina i proljeva, te za upijanje otrova iz crijeva.
Pektin i lignin djeluju i tako da vezuju kolesterol u crijevima i odnose ga iz organizma, čime smanjuju kolesterol u krvi.
Rogač je također bogat izvor vitamina i minerala (naročito kalcija), kao i nekih elemenata u tragovima, a masnoće se u njemu pojavljuju samo u neznatnim količinama.
Prirodni slatkasti okus rogača, omogućava da se njime odlično zamjenjuju kakao i njegovi proizvodi, npr. čokolada.

Na Srednjem Istoku je rogač veoma popularan i koristi se za pripremu različitih slatkiša i pića. U prehrani je najbolje i najjednostavnije upotrebljavati fino mljeven rogačev prah (poput kakaa), s kojim se može napraviti ukusne i zdrave tople "čokoladne" napitke, a također se njime može raznim pudinzima i kolačima dati finu aromu čokolade. U specijaliziranim trgovinama zdrave hrane mogu se naći i razne "čokolade" i deserti od rogača.

Rogač u sebi ne sadrži kofein poput klasične čokolade. Osim toga, spada u lužnatu hranu, što znači da je to zdrava namirnica i da se može slobodno koristiti u većim količinama i u prehrani djece, za razliku od prave čokolade za koju je dokazano da, zbog teobromina i kofeina koje sadrži, stvara svojevrsnu ovisnost, te da šteti zdravlju na mnoge načine.



Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune.To je vazdazelena voćka, sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina.

Smeđe mahune cjelovita su hrana i za ljude i za stoku, pa su služile za hranidbu britanske konjice na početku 19. stoljeća. Prema biblijskoj priči, Ivan Krstitelj preživio je u pustinji zahvaljujući rogaču, pa odatle i njemački naziv za rogač Johannisbrot (Ivanov kruh).

U starija se vremena brašno od rogača miješalo sa pšeničnim i dobivao se dobar kruh, a sad ono služi u proizvodnji krmnih smjesa jer mu je hranidbena vrijednost iznad ozimog ječma. Suhe mahune, koje obiluju ugljikohidratima i bjelančevinama, nisu se kvarile pa su ih cijenili kao osobito prikladnu hranu za pomorce na dugim putovanjima.

Mogu se grickati cijele ili mljeti u brašno za pripremu kolača.Rogačevo je brašno ljepljivo, upija vodu i bubri, pa se još od starog vijeka upotrebljava za ublažavanje dugotrajna proljeva, osobito u djece, za ublažavanje žgaravice i olakšanje probave.

Pržen i samljeven rogačev plod može služiti kao ukusna zamjena za kavu i kakao, a upotrebljava se i kao dodatak kavi. Plodovi rogača u mnogim južnim zemljama, pa tako i u nas služe za stočnu hranu. Od 100 kg plodova rogača može se dobiti 20-25 litara alkohola. U nas se davno pekla rakija od rogača, ali to je napušteno. U Grčkoj još danas od rogača peku rakiju. U Komiži se proizvodi vrlo dobar i kvalitetan voćni liker rogačica.

U sjemenkama ima i vitamina E. Rogač se mnogo upotrebljava u farmaceutskoj industriji za pravljenje kapsula i pilula te u pekarstvu – proizvodnja slastica, senfa, čokolade i krema za sladolede.

Komiža prerađuje rogač već gotovo 50 godina, a i danas postoji mlin (jedini u Hrvatskoj !) za mljevenje rogača, kapaciteta 1000 kg dnevno. U Komiži su višestoljetni nasadi rogača, a komiški rogač autohtona je sorta, poznata po kvaliteti – komiški tusti rogač.
[Vrh]
Korisnički profil Pošalji privatnu poruku Posjeti Web stranice
Prethodni postovi:   
Započni novu temu   Odgovori na temu    Zemljani -> Južno Vremenska zona: GMT + 02:00.
Stranica 1 / 1.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš uređivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.


Powered by phpBB
HR (Cro) by Ančica Sečan