|
Zemljani Priroda je Božja umjetnost
|
Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 28.9.2007. pet. 21:49 Naslov: Soja |
|
|
Soja je tisućljećima u mnogim azijskim zemljama predstavljala jednu od osnovnih živežnih namirnica, i zato ju je kineski imperator Sheng - nung uvrstio unutar svojih 5 svetih usjeva. Izgleda da je u Sjedinjene Države uvezena 1806 godine i to kao balast na palubi brodova, ali se počela ozbiljno uzgajati tek krajem 19. stoljeća. Od tada se naglo povećala proizvodnja, tako da danas Sjedinjene Države proizvode oko polovine od ukupne svjetske proizvodnje soje. Na žalost, najveća količina te soje odlazi za pripremu stočne hrane, iako se sve više priznaje vrijednost te kulture za humanu prehranu. Integralna soja je odličan izvor bjelančevina, a nakon kikirikija to je mahunarka koja je najbogatija uljem. Osim toga, soja je odličan izvor biljnih vlakana, kalcija, željeza, cinka, fosfora, magnezija, tiamina, riboflavina, niacina i folne kiseline. Uzimajući to u obzir nije ni čudo što su kinezi koji su živjeli na sjeveru zemlje i obilato se hranili sojom uvijek bili zdraviji i otporniji od njihovih zemljaka sa juga koji su se uglavnom hranili rižom. Danas se i na Zapadu često koriste ne samo integralno zrno soje, već i njeni brojni proizvodi i to u sve većim količinama. Tradicionalana sojini proizvodi su - tofu sir, sojino mlijeko, miso i tempeh, te fermentirani sojini umaci - tamari i shoyu. No, uz ta sojina jela, razvila se cijela paleta sojinih proizvoda nove generacije u vidu teksturiranih sojinih bjelančevina (sojini odresci, sojine ljuskice i komadići), koje danas u mnogim domaćinstvima sve više zamjenjuju meso, mlijeko i njihove proizvode. U procesu pripreme tih teksturiranih bjelančevina soja se odmašćuje, a osim toga gubi i jedan dio svojih vlakana. Iako su to zdravi proizvodi, dobro ih je umjereno koristiti radi visokog postotka bjelančevina koji oni sadrže, a s kojima nije dobro pretjerivati.
Bjelančevine iz soje su veoma kvalitetne. No, bez obzira na to što su u soji zastupljene sve aminokiseline, čak i one esencijalne; kao i kod svih mahunarka, tako je i kod soje prisutna mala količina aminokiselina koje u svom sastavu imaju sumpor; pa je zbog toga i soju dobro kombinirati sa žitaricama da bi se u izobilju zadovoljile potrebe za bjelančevinama. Vlakna iz soje su također veoma dragocjena budući da pomažu boljoj i bržoj probavi, a istovremeno vežu na sebe višak kolesterola koji odnose iz tijela, tako da se smanjuje njegova razina u krvi. Integralno zrno soje, kao i njegovi proizvodi su, zahvaljujući svom bogatom sastavu, odlična zamjena za sve životinjske proizvode. Soju pripremamo kao i sve ostale mahunarke, računajući na enzime koji smanjuju iskoristivost ostalih hranjivih tvari, i na neprobavljive ugljikohidrate. Zbog njih je potrebno soju namakati i do 12 sati, i dobro prokuhati. Visoka temperatura uglavnom uništi spomenute enzime. U soji nalazimo mnoge spojeve čije je djelovanje antikancerogeno. To su izoflavonoidi, inhibitori proteaza, fitična kiselina, saponini, fitosteroli i fenilna kiselina. Izgleda da izoflavonoidi iz soje, koji su u njoj prisutni u znatnim količinama, djeluju zaštitno protiv karcinoma dojke, te protiv karcinoma jajnika i endometrija. Smatra se da je statistički veoma niska incidencija poboljevanja od karcinoma dojke i debelog crijeva u Japanu i Kini direktno povezana sa obilnom potrošnjom soje i njenih proizvoda u tim krajevima. Inhibitori proteaza se uglavnom inaktiviraju kuhanjem, no onaj mali postotak koji ostaje aktivan, ima također antikancerogeno djelovanje, i to suprimiranjem promjena koje dovode do prijelaza zdrave stanice u stanicu raka i suprimiranjem stvaranja slobodnih radikala. Još jedna zanimljivost vezana uz soju jesu njeni fitoestrogeni, za koje se smatra da uvelike umanjuju tegobe vezane uz menopauzu, budući da prirodno održavaju niske razine estrogena u tijelu.
Zadnja promjena: ogi; 29.9.2007. sub. 00:04; ukupno mijenjano 1 put. |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 29.9.2007. sub. 00:00 Naslov: |
|
|
Opis i porijeklo
Soja je jednogodišnja biljka iz reda Fabales, porodica Fabaceae, koja naraste između 67 cm i 2 metra, ovisno o sorti i uvjetima uspijevanja. Ima uspravnu i razgranatu stabljiku s dosta velikim trodijelnim listovima i bijelim do ljubičastim cvjetovima. Plod soje je mahuna, koja sadrži jednu do pet sjemenki žute, zelene, smeđe ili crne boje, a mogu biti i šarene, crvene ili plave. Veličina sjemenki je 5 do 6 mm. U kilogramu uzgojenih sorti može se nabrojati od 5000 do 7000 zrna.
Za uzgoj soje pogodni su krajevi s toplim i vlažnim ljetima, umjereno toplom i umjereno vlažnom klimom, bez naglih promjena temperature.
Ubraja se u najstarije kultivirane biljke u svijetu, a u istočnoj Aziji uzgajala se još prije 4000 godina. U Europu je donesena tek u 18. stoljeću.
Energetska i nutritivna vrijednost
Soja je najpopularnija i jedna od najviše istraživanih mahunarki u svijetu. Ova ukusna namirnica uzgaja se preko 13 000 godina u Kini, a njena izvanredna svojstva tek su nedavno otkrivena na Zapadu.
Jedina je biljna namirnica koja sadrži sve esencijalne aminokiseline, bez kojih organizam ne može funkcionirati. Sojini su proteini po iskoristivosti potpuno jednaki proteinima životinjskog porijekla, pa upravo iz tih razloga soja može ravnopravno sudjelovati u izgradnji proteina u ljudskom organizmu. Sadrži više proteina od kravljeg mlijeka, ali bez zasićenih masnoća i kolesterola.
U 100 g ima 416 kcal / 1739 kJ, od toga 36,5% proteina, 19,9% masti i 30,2% ugljikohidrata. Proteini soje smatraju se jednako vrijedni kao i proteini mesa. Naime, jedna šalica soje ima 774 kalorije, a osigurava 108% dnevnih potreba proteina i 5,4 g zasićenih masti.
Od vitamina, odličan je izvor tiamina (72,8% preporučenog dnevnog unosa), riboflavina (72,5% preporučenog dnevnog unosa) i folne kiseline (93,8% preporučenog dnevnog unosa), dobar je izvor vitamina B6 (29% preporučenog dnevnog unosa), pantotenske kiseline (15,9% preporučenog dnevnog unosa) i niacina (10,8% preporučenog dnevnog unosa). Sadrži i vitamine C, D, E i K, ali u manjim količinama.
Karakteristična je po povoljnom odnosu kalcija i fosfora, a isto tako je bogata kalijem, željezom, sumporom, manganom, natrijem, molibdenom, bakrom, borom, jodom, kobaltom i cinkom. Upravo zbog takvog sastava, soja je postala veoma važna biljka, jer ne postoji ni jedna biljka koja bi joj po svojoj vrijednosti i iskoristivosti mogla konkurirati.
U sojinu zrnu ima 17,7% ulja, koje sadrži čak 85% nezasićenih masnih kiselina. Probavljivost sojina ulja iznosi oko 94%.
DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)
Ljekovitost
Stari Kinezi tisućama su godina prije Krista soju nazivali hranom i lijekom, svrstavajući je u red svetih biljaka. Danas možemo reći da soja pripada funkcionalnoj hrani, što znači da je između namirnice i lijeka.
Ova nevjerojatna ljekovita biljka, ovisno o sorti (žuta, zelena, crna soja), sadrži između 37 i 50% proteina (dva puta više nego u mesu), uključujući svih 8 esencijalnih aminokiselina. Sojine su bjelančevine odlične kvalitete, ali ih je, kao i ostale mahunarke, najbolje kombinirati sa žitaricama, jer se na taj način povećava njihova iskoristivost.
Studija objavljena u časopisu Endocrinology u kolovozu 2003. tvrdi da izoflavoni iz soje, osobito genistein, imaju povoljno djelovanje na vitkost tako što utječu na proizvodnju manjeg broja malih masnih stanica. Tofu, mlijeko soje, tempeh i miso, tradicionalni proizvodi od soje, bogat su izvor izoflavona, izuzev umaka od soje i ulja od soje. Izoflavoni također povoljno djeluju na simptome u menopauzi.
Studija objavljena u Journal of the American College of Nutrition u izdanju iz veljače 2004. iznosi da prehrana koja obuhvaća soju značajno utječe na smanjenje tlaka i ukupnog kolesterola, povećava razinu HDL-a (dobrog kolesterola), te skuplja kolesterol nakupljen u arterijama i omogućuje njegovo izlučivanje iz tijela. Vlakna prisutna u znatnoj količini u soji vežu masti i kolesterol iz hrane tako da se kolesterol manje apsorbira.
Soja smanjuje ljepljivost krvnih pločica, a pretpostavlja se da je razlog tome što je dobar izvor omega-3 masnih kiselina, koje sprječavaju začepljenje krvnih žila, te inhibitora prostaciklina.
Soja također povoljno utječe na razinu šećera u krvi, izvrstan je izvor proteina i dijetetskih vlakana oboljelima od dijabetesa koji imaju problema s konzumiranjem životinjskih proteina. Snižava udio triglicerida, koji je povišen kod ovih bolesnika.
Vlakna iz soje vežu toksine koji utječu na razvoj raka iz debelog crijeva i smanjuju rizik od raka debelog crijeva, dojke i prostate. Soja sadrži kompleks bioaktivnih sastojaka, koji međusobno daju pozitivan učinak. Suplementi i visokoprerađena hrana od soje mogu čak i stimulirati razvoj tumora. Stoga je preporuka konzumirati proizvode iz cjelovitog zrna soje.
Soja je posebno bogata biljnim estrogenima, tzv. fitoestrogenima, tvarima koje se prirodno javljaju u hrani i ponašaju poput hormona. Soja se kao namirnica stoga preporuča ženama u menopauzi. Mnogi znanstveni radovi govore o dobrim učincima soje na smanjenje valunga. Čak 45 g sojinog brašna dnevno smanjilo je broj valunga za 40%. Kontrolira simptome menopauze i sprječava osteoporozu.
Soja je poznata kao alergenska hrana i ne smije se jesti u čistom obliku. Ova hrana u svom sastavu posjeduje oksalate, koji se u velikim količinama mogu u krvi kristalizirati i uzrokovati zdravstvene probleme, primjerice, ometati apsorpciju kalcija.
Tradicionalni sojini proizvodi, sojino mlijeko, tofu – sir od soje, te fermentirani: tempeh, miso pasta, natto i sojini umaci – shoyu i tamari, lako su probavljivi, cjeloviti proizvodi, čijim konzumiranjem dobivate najbolje od soje.
Kupovanje i čuvanje
Sušene sjemenke soje dolaze na tržište u tri boje: žutoj, zelenoj i crnoj, u rinfuzi ili pakirane, najčešće u trgovinama zdrave hrane. Prilikom kupnje obratite pažnju da su sjemenke cijele, a ne napukle, da nema znakova vlage ili oštećenja nastalih djelovanjem insekata.
Soja je u trgovinama dostupna i konzervirana, u obliku sjemenki ili klica. Sve je veća dostupnost i sojinih proizvoda poput mlijeka, ulja, brašna, sojinih ljuskica, sojinih medaljona, tofua, tempeha, soja umaka i misa.
Sjemenke soje čuvajte 12 mjeseci u zatvorenoj posudi na hladnom, suhom i tamnom mjestu, dok kuhanu soju možete čuvati u zatvorenoj posudi do 3 dana u hladnjaku. |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 29.9.2007. sub. 00:08 Naslov: |
|
|
Zelna soja potječe sa područja Indije i Burme, a i danas su te zemlje, zajedno s Tajlandom i Indonezijom najveći proizvođači ove mahunarke ( oko 90 % svjetske proizvodnje). Kod nas se naziva zelena soja iako je po svojim osobinama sličnija azuki grahu i drugim vrstama graha nego soji. Postoje još smeđe i crne varijante ove mahunarke.Po prehrambenoj vrijednosti, zelena soja ima neka vrijedna svojstva.Zrno zelene soje sadrži oko 24% bjelančevina, koje su lako probavljive i visokovrijedne što ovu namirnicu čini pogodnom u prehrani djece, starijih osoba i invalida. Ovdje moramo napomenuti da zelena soja nije savršeni izvor bjelančevina pa bi ju trebalo kombinirati s drugim namirnicama koje imaju visok postotak aminokiselina koje sadrže sumpor. Takve namirnice su žitarice, riža, sezam. Bogata je vitaminima A, B1, B2, C i niacinom.Zelena soja dobro čuva konzistenciju prilikom kuhanja na visokim temperaturama zbog termostabilnog viskoziteta njenog škroba. U kineskoj kuhinji se često koristi škrob zelene soje za izradu posebne prozirne tjestenine.
Zelenu soja se najčešće koristi u zrnu ili polovicama u juhama, pirjanim jelima , rižotima. Može se samljeti u fino brašno od kojeg se prave mnogi deserti, kruhovi, slatkiši i glavna jela. Na tržištu postoje i poluproizvodi kao što je izolirani sojin protein (IMP - Isolated Mung bean Protein) koji se kao kvalitetan izvor bjelančevina stavlja u mnoge prehrambene proizvode. U Azijskim zemljama, a u novije vrijeme i u SAD-u se mnogo koriste klice zelene soje.Sve mahunarke možemo klijati ali se najčešće klijaju zelena i obična soja. Klice zelene soje su još finiji izvor bjelančevina nego njeno zrno. Uz to su bogatije vitaminima ,a siromašnije ugljikohidratima ( manje kalorične). Npr. sadržaj vitamina C se u njima kreće u količini do 0.346 mg/g. Maksimalna količina ovog vitamina u njima je drugog dana klijanja ali su u tom stadiju klice prilično male. Uobičajeno vrijeme klijanja je 4-6 dana, ovisno o sobnoj temperaturi. Za klijanje se najidealnija temperatura od 18-24 °C.
POSTUPAK KLIJANJA - Od 1 grama zrna se dobije 6-8 g klica. Zrnje se preko noći namoči, stavi se u posudu na toplo (sobna temperatura) i mračno mjesto. Klijanje u mraku se preporuča da bi se dobile bljede klice, a ukoliko klijamo na svijetlu, biti će zelenkaste. Važno ih je stalno održavati vlažnima, pa ih trebamo barem tri puta dnevno poškropiti. Kad klice narastu do željene dužine (najčešće oko 3-5 cm i debljine oko 5-7 mm), mogu se koristiti u prehrani. Prethodno se operu u hladnoj vodi da bi isprali sluz, omotač sjemenke, vlaknasto korjenje i druge ostatke. Klice je najkorisnije jesti odmah, ali se mogu par dana sačuvati u hladnjaku, u plastičnim vrećicama radi održavanja vlažnosti.
Klice se koriste u mnogim orijentalnim jelima, posebice kineskim. Najkorisnije je ako ih jedemo sirove u sklopu nekakve salate, ali mogu se i kuhati. Koristimo ih u juhama i pirjanim jelima gdje mogu zamjeniti određenu količinu luka i gljiva, a prženim jelima i omletima daju finu teksturu. |
|
[Vrh] |
|
|
Luna
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 4210
|
Postano: 29.9.2007. sub. 22:08 Naslov: |
|
|
Soja kao dopuna prehrani
Soja se u ishrani čovijeka koristi već blizu 5000 godina. U Europi se soja prvi put pojavljuje 1740. godine u Botaničkom vrtu u Parizu. Kod nas se za Soju zna od 1910. godine, a kao ratarska kultura uzgajala se na manjim površinama od 1924. godine. Soja je jednogodišnja biljka sa mahunama u kojima se nalazi 2 do 5 okruglih zrna, žute, žuto zelene ili smeđe boje. Zrno sadrži 36 do 40 posto proteina, 15 do 23 posto ulja, blizu 34 posto ugljikohidrata, 3 do 6 posto minerala i znatan broj vitamina.
Nedostatak pojedinih hranljivih sastojaka, kao posljedica nedovoljne, ili nepravilne ishrane, utječe na zdravstveno stanje čovijeka, psihičku i fizičku aktivnost te na njegov izgled i radnu sposobnost.
Korišćenjem soje obogaćujemo našu ishranu. Sojino zrno vrlo je bogato proteinima, vitaminima i mineralima, pa su i proizvodi koji se dobijaju njezinom preradom, bogat izvor ovih sastojaka. Proizvodi od soje ne mogu biti zamjena za druge vrijedne prehrambene artikle, pogotovo ne za namirnice životinjskog podrijekla (meso, mlijeko, jaja, riba), već se smatraju kao namirnice koje imaju svoje ravnopravno mjesto u ishrani.
Proteini soje su najdjelotvorniji i najbolji kada se upotrebljavaju u kombinaciji sa proteinima životinjskog podrijekla, pri čemu se zastupljenost proizvoda od soje kreće od 10 do 30 posto. Dakle proteini soje nisu zamijena za meso nego su dopuna mesu, pa jela napravljena u kombinaciji meso-soja služe kao dodatak prehrani. Sa proizvodima od soje, u kombinaciji sa raznim povrćem, pripremaju se kvalitetna i ukusna jela.
Dodavanjem sojinog brašna u pecivo, ili razna slatka jela, poboljšavaju se hranljive i probavne osobine hrane. Proizvodi soje sadrže blizu 50 posto proteina. Za pravilan razvoj djece, za ishranu sportaša i rekreativaca, za ishranu trudnica, za sve one koji imaju pojačane tjelesne napore, ili se opravljaju od posljedica bolesti, proizvodi od soje preporučuju se zbog svog povoljnog djelovanja. Oni su također dobri za ishranu starijih osoba, ne samo zbog sadržaja korisnih sastojaka, nego i zbog toga što hranu čine mekšom i time pogodnijom za žvakanje i probavu.
Uloga zaštitnih hranljivih sastojaka (minerala i vitamina), koji se nalaze u proizvodima od soje, također je vrlo značajna za organizam. Među vitaminima posebno su zastupljeni vitamini B grupe, vitamin E i drugi. Od minerala tu su kalcij, fosfor, magnezij i drugi.
Proizvodi od soje ne sadrže kolesterol i zasićene masne kiseline, koji su uzrok nastajanja bolesti srca, i kardiovaskularnog sustava. Upotreba proizvoda od soje u ishrani zdravih ljudi zbog toga ima dijetetsko i preventivno djelovanje. Oni se, također, preporučuju za ishranu osoba oboljelih od šećerne bolesti, povećanog krvnog tlaka i nekih oboljenja jetre.
U ishrani su sve više zastupljeni proizvodi od soje. Soja je posebno korisna u ishrani dijabetičara: ima dovoljno kalorija i proteina, ali i prilikom prolaska kroz probavni sustav omogućava manju apsorpciju ugljikohidrata. Ova namirnica je, bez sumnje, vrlo korisna, ali je teško prihvaćamo u svakodnevnoj ishrani. Zato soju treba pratiti dobra reklama i preporuka. Soja bi trebala
više biti poznata potrošačima, naročito u nekim oblicima koji su već napola pripremljeni ili se lako pripremaju. To je jedan od razloga zašto je soja na Zapadu mnogo pristupačnija i popularnija. |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 2.10.2007. uto. 22:51 Naslov: |
|
|
Da li je soja korisna ili štetna ?
Sve veća primjena soje u prehrani upućuje na nužnost upoznavanja s mogućim štetnim posljedicama konzumiranja te mahunarke.
Soja je nekad u prehrani bila poznata uglavnom samo u azijskim zemljama, jer su njezini fermentirani proizvodi bogati bjelančevinama dopunjavali prehranu temeljenu većinom na riži. No, zahvaljujući relativno jeftinoj proizvodnji i sastavu (bjelančevinama najbogatija biljka), ta se mahunarka proširila diljem svijeta i njezini su proizvodi (ili pojedini izolati) našli široku primjenu u ljudskoj prehrani. Na tržištu je danas velik broj industrijskih prehrambenih proizvoda koji sadrže neke od sojinih proizvoda.
Od korisnih do nepoželjnih sastojaka
Uza spomenute relativno velike količine bjelančevina , soja sadrži vrlo korisne omega-3 masne kiseline te čitav niz drugih korisnih biljnih tvari (tzv. fitonutrijenata) . Proglašenje soje vrijednom prehrambenom namirnicom s antikarcinogenim svojstvima i elementima koji smanjuju štetni kolesterol u krvi (LDL) djelomično je temeljeno na određenim segmentima znanstvenih istraživanja, a djelomično na propagandnom marketingu danas snažne industrije, proizvodnje soje.
No, uz korisne sastojke, soja i njezini proizvodi sadrže relativno velik broj za čovjeka nepovoljnih i opasnih tvari, koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje. Kako se o takvim nepovoljnim učincima soje premalo govori u javnosti, nužno je upozoriti one koji je konzumiraju o mogućim zdravstvenim posljedicama.
Najčešći su konzumenti soje vegetarijanci (zbog deficita bjelančevina u njihovoj prehrani), ali broj konzumenata svakim danom raste, jer se mnogi sojini proizvodi kao izolati dodaju industrijski pripremljenoj hrani. Nepovoljne učinke sastojaka soje i njezinih proizvoda možemo podijeliti u dvije glavne skupine :
nepovoljni sastojci sjemena soje
nepovoljni sastojci izolata, tj. proizvoda izdvojenih iz soje.
Nepovoljni sastojci sjemena soje :
1. Pitična kiselina (u obliku pitata)
2. Inhibitori enzima u procesu probave
3. Hemaglutinin
4. Izoflavoni
5. Genetski modificirane vrste soje
6. Herbicidi i pesticidi primijenjeni u proizvodnji soje.
Pitična kiselina je toksična tvar koja se u soji nalazi u obliku pitata. Prisutna je u ljuskama svih sjemenki i mahunarki, ali ne u takvim količinama kao kod soje i u obliku nešto drukčijih spojeva. Ta kiselina sprječava apsorpciju nekih esencijalnih minerala u organizmu, kao što su kalcij, magnezij, bakar, željezo i cink.
Nedostatak tih minerala u organizmu izaziva brojne zdravstvene poremećaje i razvoj čitavog spektra bolesti. Sojin pitat vrlo je otporan na tehniku redukcije, kao što je dugo i lagano kuhanje, koje je inače dopušteno kod ostalih mahunarki.
Sjeme soje sadrži i snažne inhibitore nekih enzima , poput tripsina , koji je nužan za probavu bjelančevina. Uobičajeno kuhanje ne deaktivira te "antinutrijente", koji mogu uzrokovati ozbiljne želučane poremećaje, smanjujući razgradnju bjelančevina i dovodeći organizam u stanje kroničnog manjka aminokiselina.
Hemaglutinin je sastojak sjemena soje koji u krvi potiče stvaranje tvari koje sljepljuju crvena krvna zrnca , što onemogućuje ispravnu apsorpciju kisika i njegovu distribuciju stanicama organizma.
Najkontroverzniji sastojci sjemena soje su neki izoflavoni (fitoestrogeni), poput genisteina i daidzeina . Genistein se pokazao kao inhibitor tirozin kinaze , enzima bitnog u procesu korištenja esencijalne aminokiseline tirozina u mozgu, čiji je utjecaj iznimno važan za funkciju tiroidnih hormona i mnoge druge funkcije organizma. Utjecaj izoflavona na smanjenje funkcije tiroidne žlijezde izaziva razvoj hipotireoze.
Kako je funkcija tiroidne žlijezde vrlo važna za razvoj mozga djece u najranijoj dobi, a posebno u prvih 12 tjedana trudnoće, pretjerano konzumiranje soje i njezinih proizvoda za trudnoće može izazvati štete u razvoju mozga djeteta i poremećaj reproduktivnih organa.
Neka istraživanja kod djece pokazala su da je pri konzumaciji dvije čaše sojinog mlijeka na dan koncentracija fitoestrogena u krvi ekstremno visoka (13.000 do 22.000 puta veća od prirodne koncentracije ljudskog hormona estrogena u toj dobi). Iako je djelovanje fitoestrogena gotovo 1000 puta slabije od estrogena, ipak su takve koncentracije fitoestrogena iznimno visoke.
Istraživanja također pokazuju da fitoestrogeni kod odraslih ljudi izazivaju demenciju Pokazalo se da muškarci koji konzumiraju tofu (proizvod fermentirane soje) barem dva puta tjedno tijekom 30 godina imaju nepovratna oštećenja i smanjenja volumena mozga , koje je ekvivalent približno pet godina starijem mozgu.
Uz to, vjerojatnost pojave Alzheimerove bolesti kod takvih ljudi raste 2,4 puta, kao i vjerojatnost Parkinsonove bolesti i depresije. Kako ti fitoestrogeni mogu konkurirati prirodnom ljudskom hormonu estrogenu, oni kod žena inhibiraju prirodni estrogen, a kod muškaraca enzimsku aktivnost aromataze , koja pretvara testosteron u estradiol. Time fitoestrogeni remete suptilnu hormonalnu ravnotežu , izazivajući brojne poremećaje.
Izvor: http://www.fitness.com.hr |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
|
[Vrh] |
|
|
aspalatus
Pridružen/a: 12. 09. 2007. Postovi: 2575 Lokacija: Split
|
Postano: 1.4.2009. sri. 21:21 Naslov: |
|
|
UGH! |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 2.4.2009. čet. 14:27 Naslov: |
|
|
aspalatus je napisao/la: | UGH! |
..ajde..ajde..mozda je to samo neka brija |
|
[Vrh] |
|
|
Tinči
Pridružen/a: 17. 06. 2009. Postovi: 27 Lokacija: Sisačko-moslavačka
|
Postano: 17.6.2009. sri. 13:52 Naslov: Žuta soja - sadnja |
|
|
Bok.Baš sam zasadila žutu soju, po prvi put. Zanima me da li je potrebno stavljati kolce? Nisam sigurna koliko visoko raste. |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 17.6.2009. sri. 14:13 Naslov: Re: Žuta soja - sadnja |
|
|
Tinči je napisao/la: | Bok.Baš sam zasadila žutu soju, po prvi put. Zanima me da li je potrebno stavljati kolce? Nisam sigurna koliko visoko raste. |
Dobro nam dosla Tinci!
Zuta soja raste u niskim grmicima, ne treba kolce |
|
[Vrh] |
|
|
Tinči
Pridružen/a: 17. 06. 2009. Postovi: 27 Lokacija: Sisačko-moslavačka
|
Postano: 17.6.2009. sri. 14:17 Naslov: |
|
|
Super, hvala Slučajno sam naletjela na ovaj forum, super teme |
|
[Vrh] |
|
|
Tinči
Pridružen/a: 17. 06. 2009. Postovi: 27 Lokacija: Sisačko-moslavačka
|
Postano: 1.9.2009. uto. 10:30 Naslov: |
|
|
Još jedno pitanje..Soja se bere kad se skroz osuši? Poput ove smeđe na slici? |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 11. 09. 2007. Postovi: 13030 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 1.9.2009. uto. 17:01 Naslov: |
|
|
Tinči je napisao/la: | Još jedno pitanje..Soja se bere kad se skroz osuši? Poput ove smeđe na slici? |
Neznam, mi smo je brali uvijek suhu |
|
[Vrh] |
|
|
Tinči
Pridružen/a: 17. 06. 2009. Postovi: 27 Lokacija: Sisačko-moslavačka
|
Postano: 2.9.2009. sri. 13:12 Naslov: |
|
|
ok,hvala |
|
[Vrh] |
|
|
breza
Pridružen/a: 04. 12. 2008. Postovi: 83
|
Postano: 13.10.2009. uto. 21:31 Naslov: |
|
|
Ej ljudi! znate šta o sojinom lecitinu u granulama? Kupih ga nedavno i ne znam kak ga koristit pri kuhanju..nisam našla bog zna šta na googlu |
|
[Vrh] |
|
|
|
|
Ne možeš otvarati nove teme. Ne možeš odgovarati na postove. Ne možeš uređivati svoje postove. Ne možeš izbrisati svoje postove. Ne možeš glasovati u anketama.
|
|