Maslačak

[Luna]

Botanički podaci

Maslačak, Taraxacum officinale G.H. Weber ex Wiggers, trajna je zeljasta biljka sa snažnim vretenastim korijenom i listovima združenim u prizemnu rozetu. Listovi su suličasti, perasto urezani do duboko razdijeljeni. Stabljiku bez listova nazivamo batvo i ona na vrhu nosi zlatnožuti cvat građen od velikog broja jezičastih cvjetova. Svaka "latica" zapravo je jedan takav cvijet. Plodići na vrhu nose čuperak dlaka koji sliči na padobran i omogućuje lako rasprostranjivanje vjetrom.

Dijelovi biljke koji se koriste

Prema europskoj regulativi, ljekoviti su i korijen (taraxaci radix) i list (taraxaci folium). U modernoj fitoterapiji preferira se upotreba korijena, no učinkovitost se postiže i s listovima i s korijenom.

Kemijski sastav (aktivne tvari)

LIST
Sadrži seskviterpenske laktone, derivate taraksične kiseline, triterpene, sterole, flavonoide poput apigenina i luteolina, derivate cimetne kiseline. Ističe se iznimno visok sadržaj kalija u listovima (do 4,5% u osušenom listu).
KORIJEN
Također sadrži seskviterpenske laktone, sterole poput taraksosterola, derivate kavene kiseline i kalij. U jesen, kad se bere, korijen sadrži visoke doze inulina (40 posto), koji dobro djeluje na probavu jer potiče kretnje (peristaltiku) crijeva. U proljeće, kad se korijen ne bere, sadržaj inulina je samo dva posto.

Indikacije (kad i u kojim bolestima i tegobama se koristi maslačak):

LIST
List maslačka je dobar diuretik, pa ga ESCOP (Europski znanstveni komitet za fitoterapiju) preporučuje kod potrebe za pojačanim mokrenjem, primjerice kod čestih infekcija mokraćnog sustava, visokoga krvnog tlaka.

KORIJEN
Korijen maslačka izvanredan je koleretik jer potiče stvaranje i lučenje žuči. Potiče apetit, stoga ga ESCOP preporučuje kod probavnih tegoba, nedovoljna lučenja žuči i manjka apetita. U modernoj fitoterapiji korijen maslačka koristi se kod drenaže (čišćenja) jetre i žuči, kod tegoba kao što su alergije, kožne tegobe, pretilost (debljina) i celulit. Djelovanje kod celulita opravdano je prije svega zbog zanimljive kombinacije djelovanja i na jetru i na bubrege, jer je korijen maslačka također blagi diuretik. Uz takve tegobe, maslačak je dodatna terapija kod povišenog kolesterola, gdje se koristi zajedno s drugim biljkama, prije svega listom artičoke (Cynara scolimus) i sjemenkama piskavice (Trigonella foenum graecum). U fitoterapiji, korijen maslačka je dodatna terapija, zajedno s korijenom čička (Arctium lappa), kod svih kožnih tegoba (akni, psorijaze, ekcema...).

Tradicionalna upotreba maslačka

Maslačak je tradicionalna biljka naših krajeva koja se preporučivala kod niza bolesti, od visokoga krvnog tlaka, "trovanja krvi", reumatoidnog artritisa, plućnih tegoba, žutice, bolesti bubrega te kožnih tegoba. Čini se da su "naši stari" dobro uvidjeli njegovo općenito dobro djelovanje na organe za izlučivanje, jetru, žuč i bubrege, stoga je djelovanje na te sustave posljedično olakšavalo tegobe zbog drugih bolesti. Zanimljivi su narodni recepti u kojima bi se svjež korijen potapao u vino ili rakiju, što govori da su ljudi prepoznavali da je maslačak ljekovitiji kad je svjež.

Način primjene i doze:

LIST
Infuz se priprema tako da se 4 - 10 grama suhog lista prelije sa 250 mL kipuće vode, ostavi stajati 10 minuta i procijedi. Ta količina priprema se tri puta na dan i pije između obroka.
Tinktura koju kupujete mora biti spravljena od jednog dijela suhe biljke na pet dijelova 25-postotnog etanola. Pije se u dozi od 2-5 mL u čaši mlake vode tri puta na dan.
Svjež sok, ako je dostupan, pije se u dozi od 5 do 10 mL dva puta na dan.

KORIJEN
Dekokt se spravlja tako da se 3 - 5 grama korijena stavi u mlaku vodu, grije i kuha 10 minuta. Makne se s vatre, procijedi i pije dva do tri puta na dan, pola sata prije jela.
Tinktura mora biti spravljena od jednog dijela suhe biljke na pet dijelova 25-postotnog etanola. Pije se u dozi od 5 do 10 mL u pola čaše mlake vode tri puta na dan.
SIPF (integralna suspenzija ljekovitog bilja) najdjelotvorniji je poznati pripravak korijena maslačka jer je spravljena od svježeg, nesušenog korijena, sa zadržanim visokim sadržajem kalija i osjetljivih glikozida. Pije se u dozi od 5 mL dva do tri puta na dan u pola čaše mlake vode pola sata prije obroka. Upravo je SIPF najdjelotvorniji u kurama mršavljenja i tretmanu celulita.

Kontraindikacije

Ni list, ni korijen ne smiju se piti kod opstrukcije (začepljenja) žučnih vodova. Oprez je potreban kod žučnih kamenaca, jer koleretično djelovanje maslačka može pokrenuti "uspavane" žučne kamence. Ako pijete lijekove kardiotonične glikozide (digitalis), savjetujte se s fitoterapeutom - farmaceutom ili liječnikom. Kod nasljednih sindroma povišenog bilirubina (Gilbertov, Crigler-Najjarov, Dubin Johnsonov sindrom) treba biti oprezan i koristiti dvostruko manju dozu od preporučene. U slučaju boli, mučnine i drugih simptoma, treba prestati piti pripravke maslačka. Maslačak trebaju izbjegavati osobe alergične na cijelu obitelj Asteraceae, kojoj maslačak i pripada.

[Janis Joplin]

jede li se salata od maslačka? koji je recept?

[Ogi]

Maslačak se od davnina koristi kao prva proljetna salata. Zbog obilja hranjivih tvari treba ga što češće brati. Mladi proljetni listovi sadržavaju oko 3 posto bjelančevina, 8 posto ugljikohidrata, 20 - 60 mg/posto vitamina C te 3 mg/posto željeza. Korijen je još hranjiviji, osobito ujesen i zimi, i sadržava čak 20 posto ugljikohidrata, od čega najveći dio otpada na inulin kao i 2,5 posto bjelančevina.
Za hranu se koriste mladi proljetni listovi, prije izbijanja stabljike. Najčešće se koriste kao salata sami ili s drugim sličnim biljkama, kao što su matovilac, kiselica, ali i vrtna salata.



Priprema salate od maslačka
Maslinovo ulje pomiješajte s jabučnim octom, aceto balsamicom, nasjeckanim češnjakom i koprom.
Dodajte sol, papar i čili. Sve dobro izmiješajte i ostavite stajati oko pola sata.
Listove maslačka dobro operite i ocijedite.
Luk, komorač i krastavac narežite na manje ploške, a mrkvu naribajte.

[Janis Joplin]

thx... to ću danas papati

[filo]

kupil sam koirjen maslačka za čaj, sad bum ja počel s proljetnim kurama

Od cvjetova maslačka se pripravlja sirup, koji možete koristiti za zaslađivanje čaja ili ga uzimati na žlicu. Priprema se na način da se četiri pregršti (osam punih šaka) cvjetova maslačka prokuhaju u dvije litre vode, procijedi, te se vrućem soku doda 1.5 kg šećera, te sok iscijeđena dva limuna. Smjesu je potrebno vratiti na vatru, te kuhati uz stalno miješanje dok ne nastane gušća smjesa, poput sirupa. Smjesu treba uliti u boce i držati na hladnom i suhom mjestu. Sirup se može koristiti s maslacem i kruhom umjesto marmelade, želimo li zdrav doručak.

1.5kg...

Čaj od listova maslačka priprema se tako da žličicu sušenih listova prelijete s 2 dl vrele vode. Poklopite, te nakon 10 do 15 minuta procijedite.

3 – 5 grama korijena stavi se u mlaku vodu. Zagrije i kuha 10 minuta. Procijediti, te najbolje je piti dva do tri puta na dan, pola sata prije obroka.

[filo]

cvijet,to žuto maslačka se nebre jesti?

[ica]

cvijet,to žuto maslačka se nebre jesti?

briem da ne
samo stabljika se može

[Planta]

Mi tamanimo hrpe maslačaka, mladih, dok još nemaju stabljiku već samo pupoljke cvjetića. e, ti su pupoljci taaaak fiiini Stabljika je malo tvrda za žvakati, a i listovi postanu gorki kad su stariji.

[shasha]

Može se raditi med od maslačkovog cvijeta.

[Ogi]

Može se raditi med od maslačkovog cvijeta.

Kako to mislis med?

[shasha]

Ja radim med od cvjetova.E sad,ide šećer,valjda se može neka zamjena za šećer staviti.
Nije ništa komplicirano.Cvijet maslačka ,šećer i sok limuna.
Potražim sutra recept pa ko hoće raditi.Meni je odličan.Moja mama ha razmuti u vodi i pije ko sok.

[Ogi]

Bojao sam se da ces reci secer

[floraifauna]

Takve stvari mogu se raditi s medom umjesto šećera. Preporuka je med od nekoga poznatoga jer ljudikošnice tretiraju svakakvim kemikalijama pa i med bude onečišćen.

[shasha]

Može se i medom no šta fali nerafiniranom šećeru(ne znam ni šta fali običnom )

[Luna]

Može se raditi med od maslačkovog cvijeta.

Odličan je!

Zapravo, 'sirup' od maslačka mi se nekako čini ispravniji naziv, jer se zapravo ne radi o 'pravom' medu.
Napravila sam ga danas prvi puta i oduševljena sam! Radila sam od 1200 cvjetova, 6 l vode, 8 naranči i 6 limuna, a umjesto (ne) rafiniranog šećera sam stavila kombinaciju melase/ agavinog sirupa/ fruktoze. Ispalo mi je 6 teglica (ukupno 3 l) preprefinog sirupa. Nije se jako ugustio, više je tekući, pretpostavljam iz razloga što nisam stavljala 'pravi' šećer i što sam stavila duplo manje sladila od onog što ide prema receptu. I svejedno je presladak! Ima okus karamele, podsjeća me malo na javorov sirup, koristit ću ga kao sladilo, iako bi ga najrađe pojela cijelog na žlicu kak mi je fini.
Na netu ima jako puno recepata i načina (koraka) kako se priprema (koga zanima detaljnije, tražiti pod: sirup od maslačka, med od maslačka, dandelion syrup, dandelion jelly).
Ja sam sve žute latice odvajala od zelenog dijela (kažu da zeleni dio malo daje gorčinu sirupu), prelila sa vodom, u to dodala 4 naranče i 4 limuna narezanog na kockice (ako imate domaći, nešpricani - onda s korom; ako ne - oguliti koru) i stavila na vatru, a nakon što je zakipilo odmah maknula i pustila 1 dan da se tako sve zajedno hladi. Nakon toga sam sve procijedila, u tekućinu dodala sok 4 naranče i 2 limuna i sladilo i kuhala na najmanjoj vatri oko 2 h. Nakon toga vruće ulijevala u staklenke.
A sad mi cijela kuća miriši po karameli